SUMMER SCHOOL
2021

for Sexualities, Cultures, and Politics

Gender and Culture – New Reading of Gender

Series of panel discussions aims at further development of critical thinking...

KISSING AREA

In these four “public walls”, all boundaries are erased...

MIRROR

A public space intervention, initiated as a critique of the politics of public space...


Prikaz fotografija - Adriana Zaharijević

Trudno telo

Adriana Zaharijević

Zamislimo svet u kojem se nikada nije bilo trudno. Odmah recimo: jako je teško, gotovo nemoguće, zamisliti takav svet, jer je naše viđenje uslovljeno slikama tela koja se transformišu i proizvodima takvih tela, i jer je naše mišljenje o vremenu, prostoru, razvoju, životu i smrti, duboko omeđeno opipljivim i zamislivim trudnoćama. Ipak, pokušajmo da zamislimo takav svet u kojem ne raspolažemo ni slikama preobražaja ženskog tela, ni predstavama koje u trudnoću upisuju početke i krajeve koji organizuju naše shvatanje nastajanja, promene i prestajanja. Oslobođene tog znanja o trudnoći, znanja koja znamo čak i  ako nikada nismo bile/i trudne/i, čak i ako nikada nismo bile podložne iskustvu transformacije sopstvene telesnosti, lišeni smo i razumevanja širokog prostora normi koje okružuju i prodiru u trudno telo. Zamislimo da tako lišeni ili oslobođeni težine gravidnosti ili pratećih predstava o blagoslovenosti i/ili penetriranom, umnoženom telu, posmatramo seriju fotografija Drugačiji stav.

U svetu u kojem se nikada nije bilo trudno, te bi moćne, rečite fotografije bile neme, nerazumljive – ili samorazumljive – u svakom slučaju, nekomunikativne. One ne bi zbunjivale, u njima ne bi bilo zapleta, ne bi nadirale na sva naša čula, ne bi razdirale naše pojmove o mogućem, dozvoljenom, opasnom. U svetu u kojem ne postoje istorije trudnoća, istorije tumačenja sposobnosti trudnih tela, njihovih unutrašnjih ograničenja i spoljašnjih prepreka koje se normiraju društveno poželjnim ponašanjem, u takvom svetu ne bismo razumele šta nam govore ove fotografije i zbog čega je njihova poruka tako snažna.

Feministkinje su na različite načine promišljale svet trudnih tela: neke su u njemu videle prepreku za potpuno i temeljno uživanje prava koja čoveku pripadaju samo na osnovu njegove ljudskosti; druge su pak upravo u trudnoći videle distinkciju ženskosti, njen ključni potencijal. No, i jedne i druge su uračunavale istorije trudnoća koje su ženama na temelju mogućnosti njihovog tela odricale učešće u svetu pune ljudskosti, učešće u svetu u kojem se prava ne mere na temelju čudnovate sposobnosti tela da raste, da se širi, da pruža prostor (svakom) novom telu. Feministkinje su, dakle, o trudnom telu mislile uglavnom kao o posebnom telu (drugom stanju) koje se, posle relativno kratkog vremena, nadilazi, i koje stoga ne sme ostati upisano u potonje uloge koje post-trudnim ženama pripadaju. Pitanje je, međutim – i to pitanje postavlja ova izložba – kako misliti celovitost izbora u koje se upuštamo i kroz koje propuštamo sopstvena tela; kako ne misliti drugo stanje kao drugo; kako svaki put odustati od mišljenja trudnoće kao jedne u dugom, istorijski pregnantnom nizu trudnoća koje nam propisuju šta trudna tela jesu, šta mogu i zašto ne mogu sve druge stvari. One koje prikazuju fotografije Marijane Jovanović i foto studija Novi dirižabl.

Blog Feed

Jelisaveta Blagojević: Politics of Unthinkable Desire On Love, Jealousy, and the Telephone Jelisaveta Blagojević: Politics of Unthinkable Desire  On Love, Jealousy, and the Telephone Apr 28,19:30, 2015 Within the context of its queer reconceptualization, desire can be conceived as a capacity to go beyond what is thinkable. On the one hand, there is traditional “western” model of thinking understood as the rational/dialectical thought which, in its circular manner, can onl...
Jelisaveta Blagojević, "Novo lice totalitarizma" (NIN, jul 2014) Jelisaveta Blagojević,  Ovaj motiv koji se dakle odnosi na kritiku savremenih oblika fašizacije društva pokušavam da prenesem na vreme u kome mi živimo i na ovaj ovdašnji kontekst. Teza je da se fašizam ili fašizmi dosta dobro ’drže’ u vremenu u kome živimo i važno je, iako ne i dovoljno, da se pritom u...

Facebook Feed

IPAK

 

Connect With Us

Contact Us

IPAK.CENTAR

office@ipakcentar.org

Karađorđeva 65

11000 Belgrade

Serbia